Nekadašnji blagdanski običaji u Slavoniji odišu jednostavnošću, zajedništvom i poštivanjem tradicije koja se prenosila s koljena na koljeno. Iako se vremena mijenjaju, a mnogi običaji prilagođavaju modernom načinu života, nekadašnji način proslave Božića i pratećih blagdana nosi posebnu toplinu i značaj.
Došašće i pripreme za Božić
Blagdansko vrijeme započinjalo je došašćem, odnosno paljenjem prve svijeće na adventskom vijencu. U Slavoniji, pripreme za Božić započinjale su već tada. Žene bi pekle suhe božićne kolačiće, a na blagdan sv. Lucije, 13. prosinca, sijala bi se pšenica. Zelena pšenica simbolizirala je plodnost i rodnu godinu, a prema njezinu uspjehu predviđao se uspjeh ljetine.
U danima prije Božića domaćinstva su bila obuzeta pripremama. Kuća bi se detaljno čistila i ukrašavala, pripremala se hrana te su se izrađivali ručno rađeni ukrasi za bor.
Blagdanski običaji u Slavoniji: Badnjak
Badnjak je bio poseban i bogat običajima. Ime dolazi od riječi “bdjeti” jer se na taj dan pobožno bdjelo i čekalo Kristovo rođenje. Dan bi započinjao ranim ustajanjem, a žene su brinule o kućanstvu i kuhanju dok bi muškarci nabavljali drva i hranili blago. Sve poslove trebalo je završiti prije zvuka večernjeg zvona.
Večera na Badnjak bila je posna, ali svečana. Jela su bila obilježena simbolikom poput ribe, kruha i posebnih kolača. Nakon večere unosila se slama u kuću, prostirala po podu, a djeca bi se igrala u njoj. U kuću bi se unosio bor koji su članovi obitelji ukrašavali ručno izrađenim ukrasima poput bombona umotanih u papir.
Posebno mjesto zauzimala je ponoćka, sveta misa kojom bi obitelj zajednički obilježila dolazak Božića. Prema starim vjerovanjima, točno u ponoć životinje u štali mogle su govoriti ljudskim jezikom, a vatra u peći nije se smjela ugasiti cijelu noć.
Božić
Na sam dan Božića, obitelj bi započinjala jutro molitvom i paljenjem svijeće. Blagdan se slavio u krugu obitelji, uz bogat doručak i ručak, a dan je bio ispunjen radošću i pjesmom. Važno je bilo održati mir i zajedništvo jer je Božić simbolizirao ljubav i nadu.
Sveti Stjepan i ostali blagdani
Dan nakon Božića, na blagdan sv. Stjepana, posjećivali su se rođaci, prijatelji i susjedi. Ovaj dan bio je prilika za druženje i slavlje uz bogatu trpezu. Na dan Nevine dječice, 28. prosinca, djeca su se simbolično šibala grančicama, obilježavajući bol ubijene dječice, ali istodobno blagoslivljajući djecu za zdravlje i sreću.
Nova godina nije bila toliko značajan vjerski blagdan, ali se obilježavala u obiteljskom krugu uz vjerovanja koja su predviđala sreću ili nesreću za narednu godinu. Blagdan Sveta tri kralja, 6. siječnja, označavao je kraj božićnog razdoblja. Tada bi se blagoslivljale kuće, vrtovi i ljetina, skidali božićni ukrasi, a pšenica bi se darivala životinjama.
Blagdanski običaji u Slavoniji još žive
Iako su nekadašnje proslave Božića bile skromnije, bile su ispunjene dubljim značenjem i zajedništvom. Danas se mnogi običaji zaboravljaju ili prilagođavaju, ali se na selima i dalje njeguje tradicija. Dok god postoje ljudi koji s ljubavlju i poštovanjem prate stare običaje, slavonski božićni duh nastavit će živjeti.
