Duboko u srcu Slavonije, u sjeni moćnih srednjovjekovnih utvrda, odigrala se bitka koja je odredila sudbinu cijele regije. Bitka kod Gorjana 10. listopada 1386. nije bila samo obračun dviju vojnih sila, već ključni trenutak u borbi za vlast između ugarsko-hrvatskog plemstva i moćnih anžuvinskih vladara. Krvavi sukob kod Gorjana značio je kraj jednog doba i početak novog političkog poretka.
Borba za prijestolje i sudbina slavonskih velikaša
Nakon atentata na kralja Karla Dračkog u Budimu, njegova udovica, kraljica Marija i njezina majka, Elizabeta Kotromanić, našle su se u središtu borbe za prijestolje. Protiv njih su stali pristaše Karla Dračkog, među kojima su se posebno isticali braća Horvat i Ivan Paližna. Oni su pokušali preuzeti vlast u Slavoniji.
Gorjani su postali poprište odlučujuće bitke. Snage kraljice Marije, predvođene palatinom Mikcem, sukobile su se s vojskom pobunjenih slavonskih velikaša. U brutalnom okršaju pobunjenici su pretrpjeli težak poraz. Braća Horvat su pogubljena, a Ivan Paližna zarobljen. Ova pobjeda učvrstila je vlast kraljice Marije. Osim toga, označila je kraj utjecaja starih slavonskih velikaških obitelji koje su dotad vladale regijom.
Gorjani danas: Poznati po Ljeljama
Iako ih povijest pamti po bitci koja je odredila političku sudbinu Slavonije, Gorjani su danas poznati po nečemu sasvim drugačijem – običaju Ljelja. Ovaj jedinstveni običaj, poznat i kao Proljetni ophod kraljica, dio je nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Svake godine na blagdan Duhova djevojke u svečanim nošnjama i s ukrašenim krunama na glavi obilaze selo. Pjevaju tradicionalne pjesme i izvode starinske plesove, održavajući stoljetnu tradiciju.
Ljelje su živi dokaz bogate kulturne baštine ovog kraja. Podsjetnik su da Gorjani nisu samo mjesto nekadašnjih bitaka, već i čuvari vrijedne tradicije koja se prenosi generacijama.
Nasljeđe bitke kod Gorjana
Iako se često zanemaruje u povijesnim udžbenicima, bitka kod Gorjana imala je dugoročne posljedice za Slavoniju i Hrvatsku. Njome je učvršćena kraljevska vlast, dok su nekada moćni velikaši izgubili svoj politički utjecaj. No, Gorjani nisu ostali upamćeni samo po ratovima – njihova kulturna baština i dalje živi kroz običaje poput Ljelja, koji simboliziraju slavonski duh, zajedništvo i ponos.
Danas se kroz Gorjane ne odjekuju zvuci bojeva, već pjesma i veselje, podsjećajući nas da je prošlost oblikovala sadašnjost, ali i da budućnost ovisi o tome kako njegujemo naslijeđe svojih predaka.
