Velika Gospa, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, obilježava se 15. kolovoza svake godine. U Republici Hrvatskoj ovaj dan ima poseban značaj, budući da je državni blagdan. Među najvažnijim odredištima za vjernike u istočnom dijelu Hrvatske je svetište Gospe Dragotinske koje je smješteno u Dragotinu.
Povijest i značaj svetišta
Svetište Gospe Dragotinske jedna je od najstarijih crkvi posvećenih Mariji u istočnom dijelu Hrvatske. Prvi pisani tragovi o crkvi datiraju iz 1332. godine. Zanimljivo je da su mještani prvotno namjeravali sagraditi crkvu u dolini, no materijal koji su donosili tijekom dana nestajao je preko noći, da bi se našao na obližnjoj uzvisini. Ovo su shvatili kao znak da Marija želi da se crkva gradi na tom mjestu.
Crkva je kroz stoljeća prolazila kroz razne povijesne faze. Slika Gospe Žalosne, koja potječe iz turskih vremena i koja se posebno časti, ostala je neoštećena.
Znamenitosti i čudesa
Crkva u Dragotinu poznata je po svojoj slici Gospe Žalosne koja je u prošlosti čudesno vraćana u crkvu iz Trnave. Tijekom Domovinskog rata, Dragotin je bio jedino marijansko svetište u ratom pogođenoj Slavoniji koje je ostalo nezaposjednuto. Iako je crkva teže oštećena potresom 2009. godine, slika Gospe Žalosne ostala je neoštećena, a obnova crkve završena je 2015. godine. Danas, na glavnom oltaru krasi kip Majke Božje s krunom i Isusom u naručju, koji privlači brojne hodočasnike.
Kako doći do Dragotina
Dragotin je udaljen 10 kilometara od Đakova, a hodočasnici najčešće kreću iz Đakova prema ovom važnom svetištu. Put do Dragotina vodi asfaltnom cestom kroz slikovite krajolike Slavonije, a dolazak na ovaj duhovni događaj predstavlja posebnu priliku za svakog vjernika da izrazi svoju pobožnost i pridruži se zajednici u slavlju Velike Gospe.
Hodočašće u Dragotin na Veliku Gospu nudi ne samo priliku za duhovno obnovljenje, već i za povezivanje s bogatom poviješću i tradicijom ovog marijanskog svetišta. Bez obzira na osobnu povijest i razloge za hodočašće, Dragotin ostaje mjesto gdje vjernici iz svih dijelova Hrvatske dolaze kako bi proslavili i obnovili svoju vjeru, čime svetište nastavlja svoju ulogu duhovnog centra u Slavoniji.
